Proizvodnja zelenog čelika i zaštita okoliša

UvodPrekomjerna uporaba fosilnih goriva za potrebe industrijalizacije i urbanizacije jedan je od glavnih uzroka emisije stakleničkih plinova, klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.Oko 70 % emisija CO 2 povezano je s proizvodnjom energije, prometom i industrijom, zbog čega raste potreba za održivim i niskougljičnim tehnologijama.[1][2][3][4][5][6][7][8][9][10][11][12][13][14][15][16] Čelik je najvažniji konstrukcijski metalni materijal i čini približno 95 % ukupne svjetske proizvodnje metala.[2][3][4] Njegova proizvodnja porasla je s 28,3 Mt 1900.godine na približno 1,88 Gt 2025.godine.5 Međutim, proizvodnja željeza i čelika zahtijeva velike količine sirovina, energije i vode te je odgovorna za približno 7 -9 % globalnih emisija CO 2 .Tijekom 2023.godine prosječna emisija iznosila je 1,92 t CO 2 po toni proizvedenog sirovog čelika.Povećana svijest o zaštiti okoliša, zajedno s ciljevima definiranim Pariškim sporazumom i Europskim zelenim planom, potaknula je razvoj koncepta "zelenog" čelika.9 Cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova primjenom održivijih tehnologija i učinkovitijom uporabom resursa.Najvažniji pristupi uključuju povećanje udjela recikliranog čeličnog otpada, veću primjenu elektrolučnih peći, 7 uporabu direktno reduciranog željeza, 4 razvoj tehnologija hvatanja i iskorištavanja CO 2 te djelomičnu zamjenu fosilnih goriva vodikom i biougljenom.[12][13][14][15][16] Posebna se pozornost posvećuje uporabi vodika kao reducensa u proizvodnji željeza.Iako redukcija željeznih oksida vodikom omogućuje značajno smanjenje emisije CO 2 , riječ je o endotermnom procesu koji zahtijeva dodatni unos energije te mijenja toplinsku ravnotežu unutar visoke peći.Zbog toga se vodik trenutačno smatra važnim dopunskim, a ne potpunim zamjenskim reducensom u postojećim proizvodnim sustavima.U ovom radu prikazani su trendovi svjetske proizvodnje čelika te suvremene mjere i tehnologije razvoja "zelenog" čelika usmjerene na povećanje stupnja recikliranja, smanjenje potrošnje fosilnih goriva, veću uporabu obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Današnji postupci proizvodnje čelikaMetalurška industrija, posebice industrija željeza i čelika, su visoko intenzivni ugljični procesi.Čelik se danas proizvodi koksnim i tzv.bezkoksnim metalurškim postupcima.Koksni metalurški postupci su višefazni i uključuju dobivanje koksa iz kamenog ugljena, pripremu rude željeza, proizvodnju bijelog sirovog željeza u visokim pećima te proizvodnju čelika u BOF-u.Za 1 t čelika iz BOF-a treba oko 1400 kg rude željeza, 800 kg ugljena, 120 kg čeličnog otpada i 300 kg vapnenca.1 Bezkoksni metalurški postupci za proizvodnju čelika uključuju pretaljivanje čeličnog otpada s dodatkom i bez dodatka direktno reduciranog željeza u elektrolučnim pećima.

Authors

Institutions

Publication Details

Journal
Kemija u industriji
Published
2026-11-12
DOI
https://doi.org/10.15255/kui.2026.030
Primary Topic
Iron and Steelmaking Processes
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
NOV
article

Proizvodnja zelenog čelika i zaštita okoliša

Stjepan Kožuh, Sanja Šolić, Vlado Tropša, Mirko Gojić
Kemija u industriji
Iron and Steelmaking Processes
article

Proizvodnja zelenog čelika i zaštita okoliša

Stjepan Kožuh, Sanja Šolić, Vlado Tropša, Mirko Gojić
article en

Abstract

UvodPrekomjerna uporaba fosilnih goriva za potrebe industrijalizacije i urbanizacije jedan je od glavnih uzroka emisije stakleničkih plinova, klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.Oko 70 % emisija CO 2 povezano je s proizvodnjom energije, prometom i industrijom, zbog čega raste potreba za održivim i niskougljičnim tehnologijama.[1][2][3][4][5][6][7][8][9][10][11][12][13][14][15][16] Čelik je najvažniji konstrukcijski metalni materijal i čini približno 95 % ukupne svjetske proizvodnje metala.[2][3][4] Njegova proizvodnja porasla je s 28,3 Mt 1900.godine na približno 1,88 Gt 2025.godine.5 Međutim, proizvodnja željeza i čelika zahtijeva velike količine sirovina, energije i vode te je odgovorna za približno 7 -9 % globalnih emisija CO 2 .Tijekom 2023.godine prosječna emisija iznosila je 1,92 t CO 2 po toni proizvedenog sirovog čelika.Povećana svijest o zaštiti okoliša, zajedno s ciljevima definiranim Pariškim sporazumom i Europskim zelenim planom, potaknula je razvoj koncepta "zelenog" čelika.9 Cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova primjenom održivijih tehnologija i učinkovitijom uporabom resursa.Najvažniji pristupi uključuju povećanje udjela recikliranog čeličnog otpada, veću primjenu elektrolučnih peći, 7 uporabu direktno reduciranog željeza, 4 razvoj tehnologija hvatanja i iskorištavanja CO 2 te djelomičnu zamjenu fosilnih goriva vodikom i biougljenom.[12][13][14][15][16] Posebna se pozornost posvećuje uporabi vodika kao reducensa u proizvodnji željeza.Iako redukcija željeznih oksida vodikom omogućuje značajno smanjenje emisije CO 2 , riječ je o endotermnom procesu koji zahtijeva dodatni unos energije te mijenja toplinsku ravnotežu unutar visoke peći.Zbog toga se vodik trenutačno smatra važnim dopunskim, a ne potpunim zamjenskim reducensom u postojećim proizvodnim sustavima.U ovom radu prikazani su trendovi svjetske proizvodnje čelika te suvremene mjere i tehnologije razvoja "zelenog" čelika usmjerene na povećanje stupnja recikliranja, smanjenje potrošnje fosilnih goriva, veću uporabu obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Današnji postupci proizvodnje čelikaMetalurška industrija, posebice industrija željeza i čelika, su visoko intenzivni ugljični procesi.Čelik se danas proizvodi koksnim i tzv.bezkoksnim metalurškim postupcima.Koksni metalurški postupci su višefazni i uključuju dobivanje koksa iz kamenog ugljena, pripremu rude željeza, proizvodnju bijelog sirovog željeza u visokim pećima te proizvodnju čelika u BOF-u.Za 1 t čelika iz BOF-a treba oko 1400 kg rude željeza, 800 kg ugljena, 120 kg čeličnog otpada i 300 kg vapnenca.1 Bezkoksni metalurški postupci za proizvodnju čelika uključuju pretaljivanje čeličnog otpada s dodatkom i bez dodatka direktno reduciranog željeza u elektrolučnim pećima.

Kemija u industriji(11-12)
University of Zagreb (HR), University North (HR)
Responsible consumption and production
Iron and Steelmaking Processes
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.

Laika access coming soon