Pravni status žena u patrijarhalnim kućnim zadrugama na Balkanu i u Podunavlju (Ugarskoj i Hrvatskoj)

Iako naizgled položaj žena u balkanskim zemljama i u Kraljevini Ugarskoj nema zajedničkih točaka, u stvarnosti je međusobni utjecaj itekako vidljiv. Kada je 1844. usvojen Srpski građanski zakonik, njegova autora, novosadskog odvjetnika i senatora Jovana Hadžića kritizirali su zbog toga, što je u velikoj mjeri preuzeo odredbe iz Austrijskog građanskog zakonika, iz pravnog sustava koji se bitno razlikovao od pravnih i društvenih odnosa i tradicije u Srbiji toga vremena. Ipak taj je zakon ostao na snazi do 1945., kada ga je ukinuo novi režim u socijalističkoj Jugoslaviji. Značajan dio zamjerki odnosio se na diskriminatorne odredbe koje se tiču žena, a koje su bile oprečne zakonskim normama u Habsburškoj Monarhiji. Posebno je nepovoljan bio pravni položaj udatih žena u Srbiji. Na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji dugo je bio na snazi zakonik običajnog prava nazvan Kanun Leke Dukađinija (Kanuni i Lekë Dukagjinit), koji je ženama davao još manje prava. U Bosni i Hercegovini su vjerski pravni sustavi (katolički, pravoslavni, šerijatski) regulirali obiteljske i imovinskopravne odnose. Za sve balkanske zemlje bio je karakterističan patrijarhat, zajedničko vlasništvo nad imovinom, obrana od neprijateljskih ugroza i solidarnost. Te tradicionalne vrijednosti su sa sobom u Kraljevinu Ugarsku donijeli oni južni Slaveni koji su pobjegli sa svojih ognjišta. Premda su u novoj domovini bili lojalni građani koji su poštovali zakone, ipak su unutar svojih zajednica očuvali raniji način života u zadruzi, po kojoj su bili prepoznatljivi u Hrvatskoj i Slavonije te Ugarskoj. U ovom radu analiziramo zakonima i običajima propisana prava i obveze žena i pokušavamo odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri su njihove norme utjecale na sveukupni pravni položaj žena u balkanskim zemljama, odnosno u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji te Kraljevini Ugarskoj. Ključne riječi: Srpski građanski zakonik iz 1844. godine, Kanuni i Lekë Dukagjinit (KLD), Dalmatini-Bunjevci u Podunavlju, prava i obveze žena, zadruga

Authors

Institutions

Publication Details

Published
2026-04-17
DOI
https://doi.org/10.47960/2637-2495.2025.33.51
Primary Topic
Balkan and Eastern European Studies
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
article

Pravni status žena u patrijarhalnim kućnim zadrugama na Balkanu i u Podunavlju (Ugarskoj i Hrvatskoj)

László Heka
Balkan and Eastern European Studies
article

Pravni status žena u patrijarhalnim kućnim zadrugama na Balkanu i u Podunavlju (Ugarskoj i Hrvatskoj)

László Heka
article en

Abstract

Iako naizgled položaj žena u balkanskim zemljama i u Kraljevini Ugarskoj nema zajedničkih točaka, u stvarnosti je međusobni utjecaj itekako vidljiv. Kada je 1844. usvojen Srpski građanski zakonik, njegova autora, novosadskog odvjetnika i senatora Jovana Hadžića kritizirali su zbog toga, što je u velikoj mjeri preuzeo odredbe iz Austrijskog građanskog zakonika, iz pravnog sustava koji se bitno razlikovao od pravnih i društvenih odnosa i tradicije u Srbiji toga vremena. Ipak taj je zakon ostao na snazi do 1945., kada ga je ukinuo novi režim u socijalističkoj Jugoslaviji. Značajan dio zamjerki odnosio se na diskriminatorne odredbe koje se tiču žena, a koje su bile oprečne zakonskim normama u Habsburškoj Monarhiji. Posebno je nepovoljan bio pravni položaj udatih žena u Srbiji. Na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji dugo je bio na snazi zakonik običajnog prava nazvan Kanun Leke Dukađinija (Kanuni i Lekë Dukagjinit), koji je ženama davao još manje prava. U Bosni i Hercegovini su vjerski pravni sustavi (katolički, pravoslavni, šerijatski) regulirali obiteljske i imovinskopravne odnose. Za sve balkanske zemlje bio je karakterističan patrijarhat, zajedničko vlasništvo nad imovinom, obrana od neprijateljskih ugroza i solidarnost. Te tradicionalne vrijednosti su sa sobom u Kraljevinu Ugarsku donijeli oni južni Slaveni koji su pobjegli sa svojih ognjišta. Premda su u novoj domovini bili lojalni građani koji su poštovali zakone, ipak su unutar svojih zajednica očuvali raniji način života u zadruzi, po kojoj su bili prepoznatljivi u Hrvatskoj i Slavonije te Ugarskoj. U ovom radu analiziramo zakonima i običajima propisana prava i obveze žena i pokušavamo odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri su njihove norme utjecale na sveukupni pravni položaj žena u balkanskim zemljama, odnosno u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji te Kraljevini Ugarskoj. Ključne riječi: Srpski građanski zakonik iz 1844. godine, Kanuni i Lekë Dukagjinit (KLD), Dalmatini-Bunjevci u Podunavlju, prava i obveze žena, zadruga

(33)
PRA Health Sciences (US)
Openalex Percentile: Top 12%
Balkan and Eastern European Studies
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.