Zabilježba kao vrsta upisa u zemljišnu knjigu i njezina nedovoljna definiranost u zakonu o zemljišnim knjigama Federacije BiH

U ovome radu autorica prikazuje vrste upisa u zemljišnu knjigu s posebnim naglaskom na zabilježbu nekad i sad. Upozorava se na nedostatke i nedorečenost zakonske regulative Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH. Pri tom će se analizirati odredbe starog Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. godine i usporedba sa Zakonom o zemljišnim knjigama Republike Hrvatske koji su detaljno normirali pojam i vrste zabilježbe i predbilježbe. Rad je strukturiran u četiri odgovarajuća dijela uz zaključak kojim se rezimiraju rezultati usporedbe Zakona o zemljišnim knjigama. Prvi dio rada temelji se na pretpostavkama za upis u zemljišnu knjigu, drugi dio detaljno razrađuje vrste upisa, a u trećem i četvrtom dijelu uspoređuju se zabilježbe prema zakonskoj regulativi Kraljevine Jugoslavije s pravnim pravilima u Republici Hrvatskoj. Analizirane su mogućnosti novoga zakonskoguređenja instituta zabilježbe, propisivanja pretpostavki za upis, te zakonskog određivanja vrsta zabilježbi, kako ne bi dolazilo do stvaranja različitog postupanja od strane zemljišnoknjižnih sudova i stvaranja neujednačene sudske prakse. Nastojalo se kritički razmotriti nedostatke preciznih zakonskih odredbi vrlo značajne materije, kojem problemu bi i zakonodavac mogao ozbiljnije pristupiti i time doprinijeti izjednačavanju raznolike sudske prakse kao i jačanju sigurnosti u pravnom prometu. Ključne riječi: upisi u zemljišnu knjigu, pojam zabilježbe, pretpostavke za upis, zabilježba u Kraljevini Jugoslaviji, zabilježba u Republici Hrvatskoj