Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)

U radu se donosi 38 bizantskih kovanica koje se čuvaju u Muzeju franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog u Bosni i Hercegovini. Dosad ih velika većina nije bila objavljena. U Muzej na Humcu dospjele su uglavnom donacijama svećenika. Najstarije kovanice datiraju se u razdoblje Anastazija I. (491. – 518.), a najmlađe u vrijeme Emanuela I. Komnena (1143. – 1180.). Najviše kovanica pripada vremenu Justinijana I. (527. – 565.) i grupi tzv. anonimnih folisa iz 10./11. stoljeća. Kovanice većinom dolaze iz konstantinopolske kovnice, a pojedini primjerci i iz kovnica u Nikomediji, Antiohiji, Kiziku te Solunu, uz jedan primjerak iz pretpostavljene salonitanske kovnice. Među rjeđe primjerke ubrajaju se zlatnik Konstantina IV. (668. – 685.) i srebrnjak Lava VI. (886. – 912.). U zbirci se nalaze i dva zlatnika Romana III. Argira (1028. – 1034.). Iako ni za jednu kova nicu nije poznato točno mjesto nalaza, može se razložno pretpostaviti da potječu iz Hercegovine, točnije, s prostora hercegov ačke franjevačke provincije.

Authors

Institutions

Publication Details

Journal
Archaeologia Adriatica
Published
2026-03-12
DOI
https://doi.org/10.15291/archeo.4955
Primary Topic
Balkan and Eastern European Studies
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
article

Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)

Tomislav Fabijanić
Archaeologia Adriatica
Balkan and Eastern European Studies
article

Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)

Tomislav Fabijanić
article en

Abstract

U radu se donosi 38 bizantskih kovanica koje se čuvaju u Muzeju franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog u Bosni i Hercegovini. Dosad ih velika većina nije bila objavljena. U Muzej na Humcu dospjele su uglavnom donacijama svećenika. Najstarije kovanice datiraju se u razdoblje Anastazija I. (491. – 518.), a najmlađe u vrijeme Emanuela I. Komnena (1143. – 1180.). Najviše kovanica pripada vremenu Justinijana I. (527. – 565.) i grupi tzv. anonimnih folisa iz 10./11. stoljeća. Kovanice većinom dolaze iz konstantinopolske kovnice, a pojedini primjerci i iz kovnica u Nikomediji, Antiohiji, Kiziku te Solunu, uz jedan primjerak iz pretpostavljene salonitanske kovnice. Među rjeđe primjerke ubrajaju se zlatnik Konstantina IV. (668. – 685.) i srebrnjak Lava VI. (886. – 912.). U zbirci se nalaze i dva zlatnika Romana III. Argira (1028. – 1034.). Iako ni za jednu kova nicu nije poznato točno mjesto nalaza, može se razložno pretpostaviti da potječu iz Hercegovine, točnije, s prostora hercegov ačke franjevačke provincije.

Archaeologia AdriaticaVol. 19
University of Zadar (HR)
Openalex Percentile: Top 29%
Balkan and Eastern European Studies
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.