Bilješke za sakralnu topografiju Osora

U radu su sabrani podatci o crkvama i kapelama koje su postojale u urbanom arealu Osora, a kojima više nema traga. Znanja o tim građevinama vrlo su oskudna zbog niskog stupnja proučenosti pisane građe i tek djelomično provedenih arheoloških iskapanja. Uz sabiranje rijetkih navoda u literaturi, u ovom su radu sustavno analizirani najraniji izvori o crkvama: Popis dobara Osorske biskupije iz 1534., apostolske i kanonske vizitacije (Agostino Valier, 1579., Michele Priuli 1603., te Valerij Ponte, 1645.) te dio pisane građe osorske kancelacije iz prvih desetljeća 16. stoljeća. Dio proučenih crkava zabilježen je na katastarskoj izmjeri Franje I. iz 1821. godine. U radu je obrađeno četrnaest crkava koje su podijeljene na one izvan i unutar zidina, nakon sedamdesetih godina 15. stoljeća kada je gradnjom novoga „mletačkog” zida reduciran raniji areal grada. Rad donosi osnovne podatke o crkvama, ostatcima arhitekture i opreme, s namjerom da sabrani podatci posluže kao alat za daljnja istraživanja urbane i sakralne topografije Osora.

Authors

Institutions

Publication Details

Journal
Ars Adriatica
Published
2026-02-13
DOI
https://doi.org/10.15291/ars.4975
Primary Topic
Historical Geography and Cartography
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
article

Bilješke za sakralnu topografiju Osora

Matko Marušić
Ars Adriatica
Historical Geography and Cartography
article

Bilješke za sakralnu topografiju Osora

Matko Marušić
article en

Abstract

U radu su sabrani podatci o crkvama i kapelama koje su postojale u urbanom arealu Osora, a kojima više nema traga. Znanja o tim građevinama vrlo su oskudna zbog niskog stupnja proučenosti pisane građe i tek djelomično provedenih arheoloških iskapanja. Uz sabiranje rijetkih navoda u literaturi, u ovom su radu sustavno analizirani najraniji izvori o crkvama: Popis dobara Osorske biskupije iz 1534., apostolske i kanonske vizitacije (Agostino Valier, 1579., Michele Priuli 1603., te Valerij Ponte, 1645.) te dio pisane građe osorske kancelacije iz prvih desetljeća 16. stoljeća. Dio proučenih crkava zabilježen je na katastarskoj izmjeri Franje I. iz 1821. godine. U radu je obrađeno četrnaest crkava koje su podijeljene na one izvan i unutar zidina, nakon sedamdesetih godina 15. stoljeća kada je gradnjom novoga „mletačkog” zida reduciran raniji areal grada. Rad donosi osnovne podatke o crkvama, ostatcima arhitekture i opreme, s namjerom da sabrani podatci posluže kao alat za daljnja istraživanja urbane i sakralne topografije Osora.

Ars AdriaticaVol. 15
Institute of Art History (HR)
Sustainable cities and communities
Openalex Percentile: Top 99%
Historical Geography and Cartography
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.