Dva priloga poznavanju djela klesarskih radionica u Zadru

Štivo je rasprava o baroknome počasnom spomeniku istaknutome na obrazu bočnoga krila Providurove palače, te o ulomcima romaničkih reljefa koji su preklesani postali dio građe za taj spomenik. On je nastao zacijelo u ranim godinama 17. stoljeća, kada je palača podignuta te posvjedočena i s natpisom na pročelju iz 1607. godine. U 19. stoljeću ona je opsežno preuređena i povišena. Tada je spomenik s nepoznatoga prvotnog položaja premješten tamo gdje se i danas nalazi. S nedavno provedenim konzervatorskim radovima otkriveni su ulomci reljefa koji stilskim odlikama govore o djelima romaničke klesarske radionice iz 12. i 13. stoljeća. To su dijelovi liturgijskoga namještaja, možda ograde svetišta ili ograde propovjedaonice, iz neke zadarske crkve. Pored palače nalazi se bazilika Sv. Stjepana. U vremenu građenja palače crkva je opsežno preuređena, a 1632. godine i posvećena kao novi hram Sv. Šime. Ipak, nije moguće sa sigurnošću tvrditi da su romanički ulomci iz građe baroknoga spomenika dijelovi negdašnjega kamenog namještaja upravo iz te bazilike. Međutim, oni znatno pridonose spoznaji o većoj djelatnosti i većem broju djela vrijedne klesarske radionice u Zadru iz romaničkoga razdoblja.