Potencijali uporabeumjetne inteligencije u radu državnog odvjetništva kroz prizmu Uredbe (EU)2024/1689 o umjetnoj inteligenciji

Počinitelji kaznenih djela već dugi niz godina koriste prednosti rapidnograzvoja tehnologije, ali oni nisu jedini koji imaju taj potencijal.Tijela kaznenog progona, u prvom redu državno odvjetništvo, imajumogućnost primjene sustava umjetne inteligencije kako bi učinkovitijeostvarivala svoju temeljnu zadaću kaznenog progona počinitelja kaznenihdjela, uz svojevrsne rizike. U prvom dijelu rada daje se pregledpravnih izvora koji reguliraju uporabu sustava UI-ja koji imaju potencijalprimjene u radu državnog odvjetništva te se analiziraju načelauporabe sustava umjetne inteligencije koja su im zajednička. Nadalje,analiziraju se odredbe Uredbe EU-a o umjetnoj inteligenciji, s naglaskomna sustave različite kategorije rizika. Nastavak rada daje analizuutjecaja uporabe sustava umjetne inteligencije na rad državnog odvjetništva,s naglaskom na temeljna načela Zakona o kaznenom postupkute kompatibilnost uporabe de lege lata. Posljednji je dio usmjeren naorganizaciju rada i potencijal primjene UI-a kroz uočavanje dijelovaorganizacije rada koji imaju slabosti i gdje primjena umjetne inteligencijeima najveći potencijal, uz prijedloge de lege ferenda. Rezultatirada upućuju na to da su načela hrvatskog kaznenog postupka i ovlastidržavnog odvjetništva komplementarni obvezama iz prava EU-a te postojećiminicijativama, ali da su nužne dopune pozitivnih propisa radi osiguranja transparentnosti i mogućnosti ocjene zakonitosti i vjerodostojnosti podataka i dokaza.