Posljednji kralj

Polazeći od trenutnih historijskih spoznaja o nekim od središnjih narativnih izvora za hrvatsko srednjovjekovlje, u središtu zanimanja nalazi se Kraljevina Hrvatska i Dalmacija potkraj 11. stoljeća, a napose se propitkuje tko je bio posljednji kralj domaće krvi. Pritom se uspostavlja dosad historiografiji nepoznat suodnos u nasljedovanju i oblikovanju podataka u srednjovjekovnim historijama/izvorima, koji ponajbolje svjedoče o tome dobu i koje su historičari mnogo puta analizirali. Uporište za zaključivanje o tome zasniva se na analizi konstrukcije i strukture narativa u srednjovjekovnim historijama, razumijevanju uporabe različitih motiva u njima te uočavanju nasljedovanja uobličenih slika i informacija među različitim historijama, a samo potom i na potrazi za odjecima stvarne zbilje u njihovu sadržaju. Primjena takve analize na prilike potkraj 11. stoljeća otkriva profinjenije razumijevanje tadašnje situacije, položaja kralja Kolomana, ali i okolnosti stasanja narativiziranoga „kralja Petra”. Na svojevrstan način „kralj Petar” služi kao uzoran primjer za analizu epizodične naravi srednjovjekovnih historija/izvora u kojima se sadašnjost i prošlost neraskidivo isprepleću u svrhovit (moralizirajući) narativ.

Authors

Institutions

Publication Details

Journal
Povijesni prilozi
Published
2025-12-19
DOI
https://doi.org/10.22586/pp.v44i69.8y26gn53
Primary Topic
Balkan and Eastern European Studies
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
article

Posljednji kralj

Ivan Majnarić
Povijesni prilozi
Balkan and Eastern European Studies
article

Posljednji kralj

Ivan Majnarić
article en

Abstract

Polazeći od trenutnih historijskih spoznaja o nekim od središnjih narativnih izvora za hrvatsko srednjovjekovlje, u središtu zanimanja nalazi se Kraljevina Hrvatska i Dalmacija potkraj 11. stoljeća, a napose se propitkuje tko je bio posljednji kralj domaće krvi. Pritom se uspostavlja dosad historiografiji nepoznat suodnos u nasljedovanju i oblikovanju podataka u srednjovjekovnim historijama/izvorima, koji ponajbolje svjedoče o tome dobu i koje su historičari mnogo puta analizirali. Uporište za zaključivanje o tome zasniva se na analizi konstrukcije i strukture narativa u srednjovjekovnim historijama, razumijevanju uporabe različitih motiva u njima te uočavanju nasljedovanja uobličenih slika i informacija među različitim historijama, a samo potom i na potrazi za odjecima stvarne zbilje u njihovu sadržaju. Primjena takve analize na prilike potkraj 11. stoljeća otkriva profinjenije razumijevanje tadašnje situacije, položaja kralja Kolomana, ali i okolnosti stasanja narativiziranoga „kralja Petra”. Na svojevrstan način „kralj Petar” služi kao uzoran primjer za analizu epizodične naravi srednjovjekovnih historija/izvora u kojima se sadašnjost i prošlost neraskidivo isprepleću u svrhovit (moralizirajući) narativ.

Povijesni priloziVol. 44(69)
Catholic University of Croatia (HR)
Openalex Percentile: Top 22%
Balkan and Eastern European Studies
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.