Razlike u percepcijama rizika od katastrofa i informacijskim izvorima između hrvatskih studenata i referentnih skupina

U uvjetima sve izraženijih klimatskih i sigurnosnih prijetnji, otpornost postaje društveni prioritet. Stoga, ovaj rad analizira svijest o rizicima od katastrofa i preferencije izvora informacija među hrvatskim studentima poslovne ekonomije te ih uspoređuje s referentnim skupinama studenata i općom populacijom u EU-27 i Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja provedenog na kriterijskom uzorku studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz primjenu Eurobarometar metodologije, potvrđuju da hrvatski studenti imaju statistički značajno višu svijest o rizicima od katastrofa (81,2%) u odnosu na studente EU-27 država članica (66,9%) te opću populaciju EU--27 i Republike Hrvatske, što korelira s visokim udjelom osobnog iskustva katastrofe (81%). Analiza informiranja otkriva postojanje hibridnog modela: uz dominaciju digitalnih kanala, studenti značajno koriste nacionalne medije, što ukazuje na informacijsku zrelost i potragu za vjerodostojnim sadržajem. Doprinos rada očituje se u identifikaciji visoke percepcije rizika od katastrofa kao pozitivnog kapitala koji potiče buduće donositelje odluka na rano prepoznavanje signala opasnosti. Rezultati ukazuju na nužnost transformacije postojeće svijesti u konkretnu operativnu spremnost, sugerirajući strateško preusmjeravanje resursa s informativnih kampanja na provedbu praktičnih treninga i simulacija.