Turistički vodič kao satirična tekstna vrsta

Tekstna se vrsta turističkog vodiča tipično služi čvrstim konceptom kojim se na standardiziran način opisuje prostor. U pravilu se sastoji od triju dijelova koji mu definiraju strukturu: informacija o zemlji, praktičnih informacija i opisa destinacije (Müller, 2012, str. 27). Kako su dosadašnja istraživanja pokazala taj je koncept fleksibilan pa se ovaj rad bavi dvama satiričnim turističkim vodičima: „Šaljivom vodiču Zagreba“ Slavka Vereša (1911) u kojem se autor šali sa svojim sugrađanima zbog njihove sklonosti svađama i „Turističkome vodiču Bola“ (2016) Bračanina Ivice Jakšića Čokrića koji kritizira masovni turizam kao pojavu i buni se protiv učinka koji on ima na lokalnu sredinu. Cilj je rada klasičnom filološkom metodom – deskripcijom, analizirati dva netipična hrvatska vodiča te tako pridonijeti malobrojnim istraživanjima ove tekstne vrste koja se, kako je istraživanje pokazalo, uspješno može upotrijebiti kao medij kojim se satiriziraju ljudi, žanr turističkog vodiča ili turizam – fenomen iz kojeg je ta tekstna vrsta proizašla.