Gimnazijalci i glazba

Glazbeni kulturni kapital dio je kulturnoga kapitala te se u ovom radu, kroz prizmu Bourdieuove teorije o kulturnom kapitalu, problematizira prijenos glazbenoga kulturnog kapitala s roditelja na djecu gimnazijalce. Za pokazatelje institucionaliziranoga glazbenog kulturnog kapitala roditelja koristili smo njihovo glazbeno obrazovanje, a za utjelovljeni aktivno bavljenje glazbom. Također smo, kao nezavisnu varijablu, tretirali angažman roditelja u prijenosu glazbenog kulturnog kapitala i to u obliku “puštanja” glazbe djeci kao i vođenja na koncerte i operne i baletne predstave. Kao parametar institucionaliziranoga glazbenog kulturnog kapitala gimnazijalaca koristili smo njihovo glazbeno obrazovanje, a njihovo aktivno bavljenje glazbom i odlaske na koncerte te baletne i operne predstave kao indikatore utjelovljenoga glazbenog kulturnog kapitala. Tijekom 2024. godine mrežnim anketnim upitnikom anketirano je 288 gimnazijalaca iz šest hrvatskih županija. Gotovo polovina njih i otprilike četvrtine roditelja glazbeno su obrazovani i aktivno se bave glazbom. Rezultati su pokazali kako institucionalizirani i utjelovljeni glazbeni kapital roditelja snažno utječe na prijenos institucionaliziranoga i nešto slabije utjelovljenoga glazbenog kulturnog kapitala. Roditeljski angažman u prijenosu glazbenog kulturnog kapitala pokazao se važnim prenositeljem glazbenoga kulturnog kapitala na djecu. Zaključno, ovo je istraživanje pokazalo kako roditelji imaju značajnu ulogu u stjecanju i oblikovanju glazbenoga kulturnog kapitala gimnazijalaca. S obzirom na to da se gimnazijalci, u odnosu na roditelje, u značajnijoj mjeri glazbeno obrazuju i bave glazbom, za očekivati je da će još intenzivnije prenositi glazbeni kulturni kapital vlastitoj djeci.