Izložbeni program umjetničkoga salona Galić u vrijeme poraća (1945. – 1949.)

Umjetnički salon Galić svečano je otvoren 1924. godine kao privatna inicijativa obrtnika Ivana Galića (1884. – 1961.), a nakon kupoprodajnoga ugovora 1961. godine postaje vlasništvo Grada i Općine Split. Tada je predan ULUH-ovoj Podružnici za Dalmaciju pa se u rukama toga umjetničkoga udruženja i njegovih pravnih sljednika nalazi sve do danas. Malo se dosad pozornosti posvećivalo izložbenomu programu koji se u Salonu događao nekoliko prvih poslijeratnih godina, i to u jeku korjenitih promjena društvene i političke paradigme. Iz uvida u kronologiju izložaba i njihovih analiza, koje se donose u ovome tekstu, pokazuje se da je Umjetnički salon Galić, tada još uvijek u vlasništvu Ivana Galića, vrlo dinamičan izložbeni prostor i u vremenu neposrednoga poraća te da se, uz likovne izložbe koje mahom organiziraju umjetnici i kulturni radnici (Kulturno-umjetnička grupa „Ivan Lozica“, ULUH-ova Podružnica za Dalmaciju, Društvo za kulturnu suradnju NR Hrvatske i SSSR-a), događaju i izložbe različitih drugih profila koje, primjerice, slave Narodnooslobodilačku borbu, ali donose i druge teme vezane za obnovu i sigurnost zemlje te gradnju novoga socijalističkog poretka. Te su izložbe organizirale brojne druge neumjetničke organizacije i udruženja. Nadalje, zanimljivo je da su gotovo sva likovna događanja zapravo dio šire osmišljenih manifestacija i festivala, čime se postiže jača kohezija svih sektora rada i djelovanja te njihova prepletenost i, na koncu, zajedničko sudjelovanje u izgradnji novoga socijalističkog društva. Jednako tako, tada se uglavnom priređuju kolektivne izložbe i pozornost uvelike posvećuje otkupima umjetnina za muzejske i druge javne zbirke. Tek se 1949. godine pojavljuje samostalna izložba samo jednoga umjetnika, Petra Mitrovića, ali i ona kao dio šire festivalske manifestacije. Sve to zapravo pokazuje simptome vremena koje će se, barem kada je riječ o novim orijentacijama u umjetnosti i jačoj rekonstrukciji i konsolidaciji modernističkoga likovnog govora, stubokom promijeniti u desetljeću koje slijedi.

Institutions

Publication Details

Journal
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Published
2025-12-12
DOI
https://doi.org/10.38003/zrffs.18.2
Primary Topic
Balkan and Eastern European Studies
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
article

Izložbeni program umjetničkoga salona Galić u vrijeme poraća (1945. – 1949.)

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Balkan and Eastern European Studies
article

Izložbeni program umjetničkoga salona Galić u vrijeme poraća (1945. – 1949.)

article en

Abstract

Umjetnički salon Galić svečano je otvoren 1924. godine kao privatna inicijativa obrtnika Ivana Galića (1884. – 1961.), a nakon kupoprodajnoga ugovora 1961. godine postaje vlasništvo Grada i Općine Split. Tada je predan ULUH-ovoj Podružnici za Dalmaciju pa se u rukama toga umjetničkoga udruženja i njegovih pravnih sljednika nalazi sve do danas. Malo se dosad pozornosti posvećivalo izložbenomu programu koji se u Salonu događao nekoliko prvih poslijeratnih godina, i to u jeku korjenitih promjena društvene i političke paradigme. Iz uvida u kronologiju izložaba i njihovih analiza, koje se donose u ovome tekstu, pokazuje se da je Umjetnički salon Galić, tada još uvijek u vlasništvu Ivana Galića, vrlo dinamičan izložbeni prostor i u vremenu neposrednoga poraća te da se, uz likovne izložbe koje mahom organiziraju umjetnici i kulturni radnici (Kulturno-umjetnička grupa „Ivan Lozica“, ULUH-ova Podružnica za Dalmaciju, Društvo za kulturnu suradnju NR Hrvatske i SSSR-a), događaju i izložbe različitih drugih profila koje, primjerice, slave Narodnooslobodilačku borbu, ali donose i druge teme vezane za obnovu i sigurnost zemlje te gradnju novoga socijalističkog poretka. Te su izložbe organizirale brojne druge neumjetničke organizacije i udruženja. Nadalje, zanimljivo je da su gotovo sva likovna događanja zapravo dio šire osmišljenih manifestacija i festivala, čime se postiže jača kohezija svih sektora rada i djelovanja te njihova prepletenost i, na koncu, zajedničko sudjelovanje u izgradnji novoga socijalističkog društva. Jednako tako, tada se uglavnom priređuju kolektivne izložbe i pozornost uvelike posvećuje otkupima umjetnina za muzejske i druge javne zbirke. Tek se 1949. godine pojavljuje samostalna izložba samo jednoga umjetnika, Petra Mitrovića, ali i ona kao dio šire festivalske manifestacije. Sve to zapravo pokazuje simptome vremena koje će se, barem kada je riječ o novim orijentacijama u umjetnosti i jačoj rekonstrukciji i konsolidaciji modernističkoga likovnog govora, stubokom promijeniti u desetljeću koje slijedi.

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu(18)
University of Split (HR)
Openalex Percentile: Top 24%
Balkan and Eastern European Studies
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.