Indikatori pozitivnog razvoja mladih – zaštita ili rizik u odnosu na životnu prevalenciju konzumacije sredstava ovisnosti?

U usporedbi s pojedincima u drugim razvojnim razdobljima, adolescenti su skloniji rizičnim ponašanjima, uključujući i eksperimentiranje s različitim sredstvima ovisnosti. Pretpostavlja se kako indikatori pozitivnog razvoja mladih operacionalizirani prema 5C modelu pozitivnog razvoja imaju zaštitnu ulogu u uključivanju mladih u rizična ponašanja poput konzumacije sredstava ovisnosti. Cilj je ovog istraživanja ispitati spolne razlike u životnoj prevalenciji uporabe sredstava ovisnosti te doprinose li 5C indikatori pozitivnog razvoja iskustvu životne prevalencije konzumacije sredstava ovisnosti kod adolescenata. Istraživanje je provedeno na uzorku od 3559 srednjoškolaca (55,5 % djevojaka) u Hrvatskoj prosječne dobi od 15,12 godina (SD=0,392). Indikatori pozitivnog razvoja ispitani su Upitnikom pozitivnog razvoja mladih (PYD-SF; Geldhof i sur., 2014) dok je iskustvo konzumacije sredstava ovisnosti ispitano Upitnikom učestalosti konzumacije sredstava ovisnosti (WHO ASSIST Working Group, 2002). Rezultati su pokazali kako djevojke češće iskazuju iskustvo životne prevalencije uporabe cigareta i e-cigareta u odnosu na mladiće. Provedenim višestrukim logističkim regresijskim analizama utvrđeno je kako određeni 5C indikatori pozitivnog razvoja (karakter, povezanost i samosvijest) doprinose manjoj vjerojatnosti životne prevalencije uporabe pojedinih sredstava ovisnosti odnosno potencijalno mogu predstavljati zaštitni čimbenik u odnosu na spomenute fenomene. Međutim, analizama je utvrđeno i kako pojedini 5C indikatori (kompetencije i brižnost) doprinose većoj vjerojatnosti životne prevalencije uporabe pojedinih sredstava ovisnosti kod srednjoškolaca. Nalazi ovog istraživanja ukazuju na potrebu za uvažavanjem dvojake uloge indikatora pozitivnog razvoja pri planiranju intervencija promocije pozitivnog razvoja mladih te intervencija usmjerenih na prevenciju uporabe sredstava ovisnosti kod adolescenta.