KAPITALISTIČKI SADRŽAJ, APSURDNA FORMA: RABLEOVSKA NABRAJANJA U ROMANU MIROSLAVA KRLEŽE "NA RUBU PAMETI" ["ON THE EDGE OF REASON"]

U ovom radu pokazujem da Miroslav Krleža u svom romanu "Na rubu pameti" ["On the Edge of Reason"] koristi rableovska nabrajanja kako bi narativna forma odražavala sadržaj, odnosno apsurdnost kapitalizma koja se razotkriva i s kojom se obračunava satirom. Rableovsko nabrajanje pritom se shvaća kao pretjerano gomilanje sinonima ili obilježja, karakterizirano grotesknošću i smijehom. U romanu se uspostavlja prividna binarnost između buržoaskog društva, koje u poglavlju u sudnici utjelovljuje dr. Hugo Hugo, i pripovjedača koji se suprotstavlja gluposti te klase. Međutim, tvrdim da na razini retoričke i naratološke forme oba ova suprotstavljena agensa, korištenjem rableovskih nabrajanja simboliziraju ekscese, apsurd, nepravde i sluđujuću crnu komediju kapitalizma. Poveznicu s kapitalističkom logikom moguće je pronaći i u Krležinom (1966) Predgovoru "Podravskim motivima" Krste Hegedušića (Novakov-Ritchey 2022). Kapitalizam se pojavljuje i kao jedan od sugovornika u bahtinovskom dijalogizmu koji se odvija u narativu (Britton 1974), dok razmišljanje izvan takve logike srednji i viši slojevi u svijetu priče smatraju "moralno bolesnim". Satira stoga istodobno napada buržoaziju, kojoj se pripovjedač snažno suprotstavlja, ali i samog pripovjedača kao pripadnika iste klase. U konačnici pokazujem da se radi o kritici kapitalizma koji iskorištava glupost takvih likova kako bi reproducirao nepravedno, klasno stratificirano društvo, u kojem seljaci – uglavnom izostavljeni iz narativa – postaju nevidljivi. Roman je analiziran na temelju engleskog (skraćenoga) prijevoda, a glavne implikacije rada na prijevodnom tekstu ukratko su predstavljene, uključujući potrebu za novim, cjelovitim prijevodom. Analiza je smještena u okvir svjetske književnosti, koji pretpostavlja legitimnost izvođenja književne analize na temelju prevedenih tekstova (Damrosch 2003; Culler 2007). Roman je analiziran na temelju engleskog prijevoda, uz osvrt na nejgove implikacije, ukazujući na potrebu za novim, potpunim prijevodom romana.

Authors

Institutions

Publication Details

Journal
Croatica časopis za hrvatski jezik književnost i kulturu
Published
2025-01-01
DOI
https://doi.org/10.17234/croatica.69.13
Primary Topic
Balkan and Eastern European Studies
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
article

KAPITALISTIČKI SADRŽAJ, APSURDNA FORMA: RABLEOVSKA NABRAJANJA U ROMANU MIROSLAVA KRLEŽE "NA RUBU PAMETI" ["ON THE EDGE OF REASON"]

Eva-Lena Bergman
Croatica časopis za hrvatski jezik književnost i kulturu
Balkan and Eastern European Studies
article

KAPITALISTIČKI SADRŽAJ, APSURDNA FORMA: RABLEOVSKA NABRAJANJA U ROMANU MIROSLAVA KRLEŽE "NA RUBU PAMETI" ["ON THE EDGE OF REASON"]

Eva-Lena Bergman
article en

Abstract

U ovom radu pokazujem da Miroslav Krleža u svom romanu "Na rubu pameti" ["On the Edge of Reason"] koristi rableovska nabrajanja kako bi narativna forma odražavala sadržaj, odnosno apsurdnost kapitalizma koja se razotkriva i s kojom se obračunava satirom. Rableovsko nabrajanje pritom se shvaća kao pretjerano gomilanje sinonima ili obilježja, karakterizirano grotesknošću i smijehom. U romanu se uspostavlja prividna binarnost između buržoaskog društva, koje u poglavlju u sudnici utjelovljuje dr. Hugo Hugo, i pripovjedača koji se suprotstavlja gluposti te klase. Međutim, tvrdim da na razini retoričke i naratološke forme oba ova suprotstavljena agensa, korištenjem rableovskih nabrajanja simboliziraju ekscese, apsurd, nepravde i sluđujuću crnu komediju kapitalizma. Poveznicu s kapitalističkom logikom moguće je pronaći i u Krležinom (1966) Predgovoru "Podravskim motivima" Krste Hegedušića (Novakov-Ritchey 2022). Kapitalizam se pojavljuje i kao jedan od sugovornika u bahtinovskom dijalogizmu koji se odvija u narativu (Britton 1974), dok razmišljanje izvan takve logike srednji i viši slojevi u svijetu priče smatraju "moralno bolesnim". Satira stoga istodobno napada buržoaziju, kojoj se pripovjedač snažno suprotstavlja, ali i samog pripovjedača kao pripadnika iste klase. U konačnici pokazujem da se radi o kritici kapitalizma koji iskorištava glupost takvih likova kako bi reproducirao nepravedno, klasno stratificirano društvo, u kojem seljaci – uglavnom izostavljeni iz narativa – postaju nevidljivi. Roman je analiziran na temelju engleskog (skraćenoga) prijevoda, a glavne implikacije rada na prijevodnom tekstu ukratko su predstavljene, uključujući potrebu za novim, cjelovitim prijevodom. Analiza je smještena u okvir svjetske književnosti, koji pretpostavlja legitimnost izvođenja književne analize na temelju prevedenih tekstova (Damrosch 2003; Culler 2007). Roman je analiziran na temelju engleskog prijevoda, uz osvrt na nejgove implikacije, ukazujući na potrebu za novim, potpunim prijevodom romana.

Croatica časopis za hrvatski jezik književnost i kulturuVol. 49(69)
University of Zagreb (HR)
Openalex Percentile: Top 53%
Balkan and Eastern European Studies
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.