Tvorbeni modeli i značenjska razgraničenja u hrvatskome medicinskom nazivlju

Tvorbeni su modeli ključna sastavnica u razumijevanju jezične dinamike specifičnih strukovnih jezika, osobito u kontekstu hrvatskoga medicinskog jezika. Razumijevanje tvorbenih strategija u tom području ne samo da omogućava precizno imenovanje medicinskih pojava već također pridonosi sustavnom razvoju i standardizaciji medicinskoga nazivlja, čime se osigurava njegova funkcionalnost unutar struke i svakodnevne komunikacije. Tvorba je naziva jedan od osnovnih načina postanka nazivlja. Cilj je rada analizirati i prikazati tvorbene modele u hrvatskome medicinskom nazivlju provodeći korpusno istraživanje i oslanjajući se na prethodna istraživanja tvorbenih načina u općem jeziku i u jeziku struke te utvrditi značenjska razgraničenja naziva. Analizom će se utvrditi koji tvorbeni modeli dominiraju u tvorbi medicinskoga nazivlja s naglaskom na omjer zastupljenosti domaćih i stranojezičnih tvorbenih obrazaca. Medicinsko je nazivlje nastalo na temeljima klasičnih jezika, stoga je velik broj stranih osnova, sufiksa i prefiksa, kao i prefiksoidnih i sufiksoidnih tvorenica. U analizi nisu razgraničene strane i domaće osnove jer su strane osnove česte u medicinskome jeziku. Korpus uključuje medicinske publikacije iz kojih su izlučeni odgovarajući primjeri za analizu. U fokusu su analize imeničke i pridjevske tvorenice, koje su i najbrojnije u medicinskome nazivlju. Tvorenice su razvrstane s obzirom na način tvorbe (odimenička, otpridjevna te odglagolska tvorba). Kvantitativna je analiza potvrdila da je sufiksalna tvorba najplodniji tvorbeni način u medicinskome nazivlju. Od ukupno 297 izlučenih primjera, 180 je tvoreno sufiksalnom tvorbom. Prefiksalna je tvorba slabije plodan tvorbeni način u medicinskome nazivlju (32 zabilježena primjera), a često se bilježi usporedna uporaba domaćih i stranih istoznačnih prefiksa ( protutijelo − antitijelo , poslijeoperacijski − postoperacijski ). Semantička je analiza pokazala da pravilan odabir sufiksa utječe na promjenu značenja naziva, a ne samo na usklađenost s leksičkom normom. Istraživanje će znatno pridonijeti razumijevanju tvorbenih procesa u jeziku medicinske struke te proširiti spoznaje o tvorbenim modelima specifičnima za tu jezičnu domenu.

Authors

Institutions

Publication Details

Journal
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Published
2025-12-12
DOI
https://doi.org/10.38003/zrffs.18.10
Primary Topic
Lexicography and Language Studies
Type
article
Field-Weighted Citation Impact
0.00
Controls
|||
ALL TIME
JAN
FEB
MAR
APR
MAY
JUN
JUL
AUG
SEP
OCT
article

Tvorbeni modeli i značenjska razgraničenja u hrvatskome medicinskom nazivlju

Anamarija Gjuran-Coha
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu
Lexicography and Language Studies
article

Tvorbeni modeli i značenjska razgraničenja u hrvatskome medicinskom nazivlju

Anamarija Gjuran-Coha
article en

Abstract

Tvorbeni su modeli ključna sastavnica u razumijevanju jezične dinamike specifičnih strukovnih jezika, osobito u kontekstu hrvatskoga medicinskog jezika. Razumijevanje tvorbenih strategija u tom području ne samo da omogućava precizno imenovanje medicinskih pojava već također pridonosi sustavnom razvoju i standardizaciji medicinskoga nazivlja, čime se osigurava njegova funkcionalnost unutar struke i svakodnevne komunikacije. Tvorba je naziva jedan od osnovnih načina postanka nazivlja. Cilj je rada analizirati i prikazati tvorbene modele u hrvatskome medicinskom nazivlju provodeći korpusno istraživanje i oslanjajući se na prethodna istraživanja tvorbenih načina u općem jeziku i u jeziku struke te utvrditi značenjska razgraničenja naziva. Analizom će se utvrditi koji tvorbeni modeli dominiraju u tvorbi medicinskoga nazivlja s naglaskom na omjer zastupljenosti domaćih i stranojezičnih tvorbenih obrazaca. Medicinsko je nazivlje nastalo na temeljima klasičnih jezika, stoga je velik broj stranih osnova, sufiksa i prefiksa, kao i prefiksoidnih i sufiksoidnih tvorenica. U analizi nisu razgraničene strane i domaće osnove jer su strane osnove česte u medicinskome jeziku. Korpus uključuje medicinske publikacije iz kojih su izlučeni odgovarajući primjeri za analizu. U fokusu su analize imeničke i pridjevske tvorenice, koje su i najbrojnije u medicinskome nazivlju. Tvorenice su razvrstane s obzirom na način tvorbe (odimenička, otpridjevna te odglagolska tvorba). Kvantitativna je analiza potvrdila da je sufiksalna tvorba najplodniji tvorbeni način u medicinskome nazivlju. Od ukupno 297 izlučenih primjera, 180 je tvoreno sufiksalnom tvorbom. Prefiksalna je tvorba slabije plodan tvorbeni način u medicinskome nazivlju (32 zabilježena primjera), a često se bilježi usporedna uporaba domaćih i stranih istoznačnih prefiksa ( protutijelo − antitijelo , poslijeoperacijski − postoperacijski ). Semantička je analiza pokazala da pravilan odabir sufiksa utječe na promjenu značenja naziva, a ne samo na usklađenost s leksičkom normom. Istraživanje će znatno pridonijeti razumijevanju tvorbenih procesa u jeziku medicinske struke te proširiti spoznaje o tvorbenim modelima specifičnima za tu jezičnu domenu.

Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu(18)
University of Rijeka (HR)
Openalex Percentile: Top 54%
Lexicography and Language Studies
AI Navigator

Ask Laika to Summarize, Analyze, and Connect papers live on the map.

Summarize Papers & Methodologies

Extract key findings, datasets, and comparative methods across publications.

Benchmark Rankings & Visual Analytics

Rank top research institutions, authors, funders, topics, and journals by Field-Weighted Citation Impact (FWCI) and paper volume with instant charts.

Connect Distant Disciplines

Bridge topological clusters on the map to find hidden collaborative intersections.