U službi znanosti ili politike jezičnoga presezanja: slučaj Slovenskoga lingvističkog atlasa

U posljednjih se petnaestak godina u okviru izrade Slovenskoga lingvističkog atlasa (SLA) sve više govora iz Republike Hrvatske uvrštava u slovenski jezik što je pobudilo pažnju i reakcije dijela hrvatskih jezikoslovaca. U ovom su radu stoga analizirane metodološke pretpostavke na kojima temelji projekt izrade SLA s ciljem otkrivanja uzroka razlika u poimanju i imenovanju spomenutih govora. Ustanovljeno je da se pri dopuni SLA izraz ‘slovenski jezik’ koristi kao gentskolingvistička kategorija, dok se izraz ‘hrvatski jezik’ smatra samo etničkom oznakom jednog dijela ‘srednjojužnoslavenskog jezičnog dijasistema’. Analizom pojmovnog aparata i kriterija na kojima se temelji recentno izdanje SLA ustanovljeno je da se u okviru tog projekta u genetsku lingvistiku pokušalo unijeti dio terminologije iz drugih grana znanosti, no pritom se ignoriralo temeljne definicije tih pojmova. Pri izradi SLA opisivani su govori analizirani genetskolingvističkim kriterijima, no potom ih se označavalo sociološkim ili nacionalnim oznakama kojima se neuspješno pokušalo promijeniti značenje. Miješanje pojmovlja, gdje u jednoj grani lingvistike određena riječ ima jedno, a u drugoj posve drugo značenje, znanstveno je neutemeljeno i često vodi do pogrešnih interpretacija rezultata. Želimo li određene govore označivati pridjevima koji imaju snažno obilježeno sociolingvističko ili nacionalno značenje, onda pri analizi tih govora moramo slijediti sociolingvističke kriterije. U suprotnom, ako težimo govore klasificirati isključivo pomoću genetskolingvističkih kriterija, onda u području genetske lingvistike treba razviti novo nazivlje koje prethodno nije obilježeno posve drugim značenjem u drugim znanstvenim područjima. Pored toga, u ovom su radu prikazane i druge mogućnosti proizvoljnog manipuliranja rezultatima koje je poželjno izbjegavati u budućim genetskolingvističkim studijama.