Jezična integracija stranih radnika iz trećih zemalja u svjetlu razvoja hrvatske jezične politike

Tri referentna izvora demografskih projekcija – Europska komisija, Ujedinjeni narodi i skupina istraživača iz znanstvenoga časopisa The Lancet – procjenjuju da će Republika Hrvatska do kraja stoljeća imati između 1,6 i 2,8 milijuna stanovnika, odnosno zadržati između 37 % i 73 % stanovništva iz 2021. Iako pitanje opstojnosti hrvatskoga jezika kratkoročno nije upitno, podatak o procjeni broja govornika hrvatskoga jezika 2100. čini hrvatski jezik jednim od najugroženijih europskih službenih jezika. Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske (2024.) procjenjuje da je godišnje potrebno integrirati oko 16.000 migranata kako bi se, bez promjene sadašnjih trendova, održala postojeća populacija. Od liberalizacije imigracijskih zakona 2021., broj stranih radnika iz trećih zemalja naglo raste, što je dovelo do toga da je Hrvatska 2023. postala treća zemlja s najvećim udjelom migranata na 1000 stanovnika unutar Europskoga gospodarskog područja. Ključno je pitanje ovoga rada žele li se strani radnici iz trećih zemalja jezično integrirati i koji bi model jezičnoga obrazovanja trebalo odabrati. Na temelju anketnoga istraživanja, provedenoga 2024. među 130 stranih radnika u sklopu programa Hrvatske gospodarske komore Welcome to Croatia, predlažu se smjernice za razvoj hrvatske jezične politike. Daje se pregled pet postojećih modela učenja hrvatskoga jezika kao stranoga s naglaskom na vaučerski model, uveden 2024. Zaključuje se da trenutni vaučerski model ima brojna ograničenja i ne zadovoljava potrebama četvrtoga, održivoga scenarija demografske revitalizacije Hrvatske. Stoga se predlaže novi model jezične integracije stranih radnika, osmišljen prema njemačkomu modelu, koji se uspješno razvija već dva desetljeća.