Izazovi ekološke poljoprivrede na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Požeško-slavonske županije

Svijest potrošača o prednostima konzumacije ekoloških poljoprivrednih proizvoda sve se više razvija, osobito u smislu njihova pozitivnog utjecaja na zdravlje, te se ekološki proizvodi dobro plasiraju na tržište. Razvidno je da postoji veliki potencijal za širenje ekološke poljoprivredne proizvodnje, osobito u segmentu prerade primarnih ekoloških proizvoda, čime bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla stvoriti novu dodanu vrijednost. Cilj ovog istraživanja je uvidjeti motive za bavljenje ekološkom proizvodnjom na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Požeško-slavonskoj županiji, probleme s kojima se ekološki proizvođači suočavaju te njihove stavove prema inovacijama. Anketni upitnik dostavljen je svim registriranim ekološkim proizvođačima u županiji, kojih je ukupno 50, a stopa odgovora iznosila je 30 %. Rezultati su pokazali da su nositelji gospodarstva pretežno visokoobrazovane osobe srednje životne dobi koje se ekološkom proizvodnjom bave duže od četiri godine. Glavni motivi za ekološku proizvodnju su želja za proizvodnjom zdrave hrane te briga za zdravlje i okoliš. Svi proizvođači prijavljuju manje prinose, a samo polovina proizvođača povećala je cijene proizvoda u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Većina ispitanika ocjenjuje da je prelazak na ekološku poljoprivredu neisplativ te je razmišljala o prestanku bavljenja ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Kao najčešće probleme ispitanici spominju zaštitu protiv bolesti i štetnika te borbu protiv korova, manji prihod i zahtjevnu papirologiju. Većina ispitanika smatra da su potrebne mjere potpore proizvodnji i osiguranje plasmana proizvoda putem javne nabave. Čak 93 % ispitanika smatra važnim uvoditi inovativne proizvode u svoje poslovanje, ali ih većina nije uvela te smatrajući da ne posjeduju inovativan duh. Niske državne potpore, zahtjevna papirologija, povećanje troškova proizvodnje i nelojalna konkurencija doveli su do smanjenja interesa proizvođača za bavljenje ekološkom proizvodnjom. Za ostvarenje ciljeva Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike do 2027., koji predviđa povećanje udjela ekološke proizvodnje s 8 % na 12 % ukupne poljoprivredne proizvodnje, odnosno Akcijskog plana razvoja ekološke proizvodnje do 2030. godine, koji predviđa povećanje ekološke proizvodnje na 14 % ukupne poljoprivredne proizvodnje, potrebno je pojednostaviti zakonsku regulativu te uvesti nove poticajne politike od strane države.