Kamenovanje u židovskom pravu (סקילה) i dilema svetog Josipa

U radu se obrađuje pitanje smrtne kazne u drevnom i suvremenom židovskom pravu, te napose kamenovanje u židovskom pravu u perspektivi Isusova vremena. Biblijski tekstovi (Tora), a time i biblijsko pravo, traže smrtnu kaznu kamenovanja za preljub i nepostojanje djevičanstva kod sklapanja braka. Iako postojeće, takve kazne su tražile složene procesne radnje za njihovo provođenje, da bi danas, u modernom vremenu, takvo provođenje bilo neizvedivo zbog nemogućnosti suđenja u porušenom hramu, gdje bi rabinski vrhovni sud Sanhedrin trebao zasjedati. Članak obrađuje konkretnu dilemu svetoga Josipa nakon što je saznao da je njegova zaručnica Marija trudna, a nisu imali odnose. Josip se nalazi pred dilemom da kao pravedan, zakonu odan Židov, prokaže Mariju ili da je napusti i ne izvrgne ruglu i kamenovanju. Odlučivši se za odlazak, u središte svojih postupaka stavlja zapovijed ljubavi i tako provodi milosrđe koje je hijerarhijski najviša norma koju je židovsko pravo poznavalo, a koju je Isus podvukao i usavršio, normu o kojoj vise sav Zakon i Proroci.