Analiza antropogenog utjecaja na morfološke promjene žala u Podgori (Srednji Jadran, Hrvatska)

Obalna područja podložna su intenzivnim geomorfološkim promjenama. Žala su jedan od najranjivijih obalnih oblika. S obzirom na sve jači pritisak turizma i urbanizacije, stabilnost žala često je narušena antropogenim intervencijama, uključujući nadohranu sedimenta i izgradnju obalnih struktura. Ovaj rad analizira dugoročne morfološke promjene (posljednje 72 godine) triju žala na području Podgore (Minerva, Plišivac i Frara) radi kvantificiranja utjecaja ljudskih aktivnosti na dinamiku obalne crte i površine žala. U radu je provedena analiza arhivskih aerofotogrametrijskih i satelitskih snimaka (1951.–2023.) te snimaka prikupljenih bespilotnom letjelicom (2022. i 2023.). Snimke su obrađene i analizirane u ArcGIS Pro softveru. Rezultati pokazuju da su antropogeno preoblikovana žala (Minerva i Plišivac) podložna znatnim oscilacijama površine i pomacima obalne crte, dok prirodno žalo Frara bilježi znatno stabilniju morfodinamiku. Plišivac i Minerva proširena su nasipavanjem, pri čemu su periodični zahvati povećali površinu za oko 1500 m², odnosno 3000 m², zahtijevajući kontinuirano održavanje zbog značajnih erozijskih procesa. Analiza pokazuje da antropogeni zahvati mogu imati suprotan učinak od planiranog, povećavajući nestabilnost sedimenta i potrebu za učestalim sanacijama. Da bi se smanjila potreba za ponavljanim intervencijama i osiguralo dugoročno očuvanje žala, održivo upravljanje obalnim područjima trebalo bi uzeti u obzir detaljne geomorfološke analize.