Fake News in the Digital Age: Problems and Strategies of Information Education in the Field of Media Literacy/Lažne vijesti u digitalnom dobu: izazovi i strategije informacijskoga obrazovanja u polju medijske pismenosti

AbstractFake news today is a global problem; an adequate and effective response can only beuniversal media literacy. This study aimed to determine the specifics of the informationeducation strategy in countering fake news. The study uses statistical data from theReuters Institute, Open Society Institute, Statista, Pew Research Center, Digital 2023Global Overview Report, and Global Statistics. Based on these data, the article showsthe ratio of Internet users to the total population in the world and China and theimpact of modern technologies on news dissemination. The role of social networks,among other news information sources, was also determined. The study concludesthat technical means have low efficiency in recognising fake news. Therefore, mediaeducation plays the leading role in countering fake news. The study also analysesreports by international institutions and the guidelines of the 20th Congress of theCommunist Party of China on media and education. The analysis reveals the mainstrategic provisions for developing media education curricula: technical, psychological,communicative, and evaluative. The study results can aid in preparing educationalprograms in media literacy.Key words: critical thinking; educational programs; fake news; fact-checking; mediaeducation---SažetakDanas su lažne vijesti globalan problem na koji jedini adekvatan i učinkovit odgovormože biti univerzalna medijska pismenost. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditispecifičnosti strategije informacijskoga obrazovanja u području suprotstavljanjalažnim vijestima. Studija koristi statističke podatke iz Reuters Instituta, InstitutaOtvorenoga društva, Statiste, Istraživačkoga centra Pew, Digitalnoga globalnogizvješća o 2023. godini i Global Statisticsa. Na temelju tih podataka, članak prikazujeomjer korisnika interneta prema ukupnoj populaciji u svijetu i Kini i utjecajmoderne tehnologije na širenje vijesti. Utvrđena je i uloga društvenih medija kaoizvora vijesti i informacija. U studiji se zaključuje o niskoj učinkovitosti tehničkihsredstava za prepoznavanje lažnih vijesti. Medijsko obrazovanje stoga igra vodećuulogu u suprotstavljanju lažnim vijestima. U studiji se također analiziraju izvješćameđunarodnih organizacija i smjernice 20. kongresa Komunističke partije Kine omedijima i obrazovanju. Analiza otkriva glavne strateške odredbe razvoja kurikulaza medijsko obrazovanje: tehničke, psihološke, komunikacijske i evaluacijske. Rezultatistudije mogu pomoći u pripremi obrazovnih programa o medijskoj pismenosti.Ključne riječi: kritičko razmišljanje; lažne vijesti; medijsko obrazovanje; obrazovniprogrami; provjera činjenica